U najveće zadarske znamenitosti spadaju Forum, crkva svetog Donata, katedrala svete Stošije, trg Pet bunara, Morske orgulje, Pozdrav suncu, gradski bedemi i perivoj kraljice Jelene.
Uz njih u zadarske znamenitosti ubrajamo i možda manje poznate kao što su zadarska Sfinga, Kapetanova kula, piramida, barkajoli, ….
Zadarska sfinga
U Zadru na predjelu Brodarica nalazi se najveća Europska sfinga. Skulptura od kamena i betona duga je 5, a visoka 3 metra.
Sfinga krasi perivoj u kojem je i vila Atillia, a pripadala je obitelji Smirch. Izgradio ju je zadarski konzervator Giovanni Smirch, pretpostavlja se oko 1918. godine. Sfinga je mitsko biće sa tijelom lava i ljudskom glavom. Naša zadarska ima lice ozbiljno i dostojanstveno i svi vjerujemo da je to lice portret Atillie Spineda de Cataneis pokojne supruge Giovannia. Zadarska sfinga umjesto prednjih šapa ima ruke koje drže sablju, a ispred nje je bazenčić u obliku školjke. Na prsima joj krasi reljef krilatog orla. Poslije drugog svjetskog rata uništeni su reljef orla i sablja, a bazenčić je zatrpan.
Ova zadarska znamenitost je opet zasjala u izvornom stanju 2022. godine kada je u potpunosti obnovljena.
Kula velikog kapetana
Kapetanova kula i zid sa njene zapadne strane sastavni su dio srednjovjekovnih utvrda grad iz trinaestog stoljeća. Kula je jedina koja je preostala od tadašnje fortifikacije grada. Nalazi se na Trgu pet bunara.
Bila je sjedište kapetana koji je u mletačko doba sa gradskim knezom zajednički upravljao gradom.
Kula je jedno vrijeme bila i zatvor, a danas služi kao jedna od gradskih galerija.
Zadarska piramida
Među zadarske znamenitosti pripada i malo poznata zadarska piramida. To je betonska građevina visine tri metra na dijelu bedema koji gleda na Ulicu bana Josipa Jelačića i četo je skrivena od pogleda obraslim raslinjem.
Generacije djece iz dječjeg vrtića Sunce maštala su o skrivenom blagu i faraonskim mumijama u Piramidi iznad njihovog vrtića. U ovoj prići nije tajna što se u njoj nalazi nego kad je i kako nastala, te čemu je služila?
Pretpostavlja se kako kažu Jurica Vučetić i Marija Stagličić da je piramida nastala tridesetih godina dvadesetog stoljeće za vrijeme kada je Zadar bio pod vlašću Italije. To je bio bunker za vezu između Italije i njenih trupa na području Hrvatske, a piramidalni oblik ga je štitio od mogućih granata.
Bedem na kojem se piramida nalazi dio je utvrde koja ima četiri ulaza od kojih su dva na krovu, a dva u razini terena. Sama utvrda je izgrađena za francuske ili austrijske vlasti. Ona jedan od dva fortina koje je nalaze izvan poluotoka, a dio su gradskog fortifikacijskog sustava. Za vrijeme Italije utvrda je nosila ime po biciklistu Enricu Tottiju.
Muraj ili zadarski bedemi
Gradske zidine nose naziv Bedemi zadarskih pobuna u spomen na jedanaest buna koje su građani Zadra digli protiv mletačke vlasti.
Zidine su izgrađene u dvanaestom i trinaestom stoljeću i značajan su fortifikacijski sustav utvrda središta grada Zadra. U šesnaestom stoljeću dok su Mlečani vladali Zadrom bedemi su ojačani zbog bolje obrane od turskih osvajača.
Grad Zadar je sačuvao veliki dio svojih bedema i nedavno ih obnovio.
Zadarski barkajoli
Od četrnaestog stoljeća dvije obale gradske luke povezuju barkajoli, Od ranog jutra do kasne večeri po svim vremenskim uvjetima voze svoje putnike. Neki povijesni istraživači misle da je povijest barkajola duga i tri tisuće godina.
Udaljenost od 71 metar barkarijol sa svojom barkom bez motora prijeđe za manje od dvije minute. Na taj način svojim putnicima skraćuje vrijeme od petnaest minuta koliko bi im trebalo da na Poluotok dođu preko mosta.
Ovo je obiteljska tradicija koja se kroz stoljeća u nekoliko obitelji prenosi sa koljena na koljeno. Održali su se i u današnje moderno vrijeme.
Oni su jedan od simbola grada Zadra i spadaju u nezaobilazne zadarske znamenitosti.
Zapratite nas na FaceBooku ili na Instagramu, a sve cijene pogledajte pod Cjenici.
